Endokrinologija

Endokrinologija je grana medicine, koja izučava poremećaje endokrinog sistema i hormonima. Naime, endokrinologija se bavi ulogom endokrinih žlezda i njihovim hormonima u čitavoj fiziologiji tela čoveka. Sam pojam endokrinologije predstavlja problem regulacije osnovnih fizioloških funkcija (reprodukcije, rasta, razvoja, metabolizma). Takođe, endokrinologija se bavi i dijagnostikom, kao i lečenjem bolesti koje su nastale kao posledica poremećenog lečenja ili rada hormona, što spada u endokrine bolesti.

Bolestima žlezda se bavi lekar specijalista interne medicine, odnosno subspecijalista endokrinologije. Sam pregled kod endokrinologa počinje anamnezom, odnosno razgovorom lekara i pacijenta. Pregled uključuje:

  • anamnezu (razgovor sa pacijentom o postojećim tegobama, hroničnim bolestima ukoliko ih pacijent ima, prethodnim operativnim zahvatima, bolničkim lečenjima, bolestima u okviru pacijentove porodice, životnim navikama pacijenta i slično),
  • uvid u prethodnu medicinsku dokumentaciju pacijenta (ukoliko je pacijent ima),
  • fizikalni pregled koji uključuje palpaciju, inspekciju, auskultaciju, kao i merenje krvnog pritiska i
  • savet i preporuku za dalji tok terapije, kao i predlog o mogućoj dodatnoj dijagnostici (UZ, skener, magnetna rezonanca, laboratorijske analize i slično).

Što se fizikalnog pregleda tiče, on prvenstveno uključuje inspekciju, koja podrazumeva posmatranje kože ruku i tela, sa ciljem traženja promena, koje mogu biti posledica eventualne šećerne bolesti. Palpacija podrazumeva opipavanje štitne žlezde sa ciljem uočavanja promena u veličini ili eventualnom prisustvu čvorića. Auskultacija podrazumeva slušanje pomoću stetoskopa srca, pluća, rad creva i velikih krvnih sudova. U endokrinološku dijagnostiku najčešće spadaju sledeće analize:

  • ispitivanje hipofize (test sa insulinom, test sa deksametazonom, metapironski test, test sa ograničavanjem unosa vode i test sa nikotinom),
  • ispitivanje rada štitne žlezde (vezivanje radioaktivnog joda, scintigrafija štitne žlezde, hormoni u krvi),
  • ispitivanje paraštitastih žlezda (određivanje količine i koncentracije kalcijuma, fosfora i alkalne fosfataze u krvi, Sulkowitchev test),
  • ispitivanje nadbubrežnih žlezda (hormoni u krvi i mokraći, Thornov test, deksametazonski test, određivanje kateholamina u mokraći, test histaminom, test sa regitinom),
  • ispitivanje endokrinog pankreasa (određivanje glukoze u krvi i mokraći, dokazivanje ketonurije, GTT, OGTT, intravenski GTT) i
  • ispitivanje polnih žlezda (određivanje polnih hormona u krvi, citološki pregled vaginalnog nalaza, biopsija endometrijuma (kod žena), horiogonadinski test, spermogram i biopsija testisa (kod muškaraca).

Pacijent odlazi kod endokrinologa ukoliko kod sebe primeti čest umor, promene na koži, gubitak u težini, ubrzan rad srca, izraženo znojenje, anksioznost, opstipaciju, depresivno ponašanje, preteranu glad ili žeđ, učestalo mokrenje i drugo.

U bolesti žlezda sa unutrašnjim lučenjem i samog metabolizma spadaju:

  • bolesti hipotalamusa,
  • bolesti hipofize (hipofizni tumori, hiperprolaktinemija, hipersekrecija hormona rasta, hipopituitarizam, diabetes insipidus),
  • bolesti štitne žlezde – tiroide (hipotireoza, hipertireoza – Bazedovljeva bolest i nodozna toksična struma, struma, tumori tiroida, tireoiditis),
  • bolesti paratireoidne žlezde (hipofunkcija paratireoidne žlezde, hiperfunkcija paratireoidne žlezde – primarni i sekundarni paratireoidizam),
  • bolesti nadbubrežne žlezde (hiperfunkcija kore nadbubrežne žlezde – Cushingov sindrom, Coonov sindrom, Andrenogenitalni sindrom, hipofunkcija kore nadbubrežne žlezde – Adisonova bolest, sekundarni i tercijarni hipokorticizam, akutna nadbubrežna insuficijencija, bolesti srži nadbubrežne žlezde – feohromocitom),
  • bolesti polnih žlezda (pubertet, amenoreja, sindrom policističnih jajnika, sterilitet, menopauza, hipofunkcija testisa, ginekomastija),
  • šećerna bolest (diabetes mellitus, lat.) – Diabetes mellitus tip I, Diabetes mellitus tip II, gestacijski dijabetes, drugi specifični oblici dijabetesa,
  • patološka ishranjenost (gojaznost, pothranjenost),
  • poremećaj metabolizma lipida (hiperlipoproteinemije – primarne i sekundarne),
  • metaboličke bolesti koštanog sistema (osteoporoza, osteomalacija).

U najčešće bolesti žlezda sa unutrašnjim lučenjem spadaju: malaksalost (adinamija), promena telesne težine (mršavost ili gojaznost), pojačano znojenje, preosetljivost na hladnoću, svrab tela, promena boje glasa, glavobolja, poremećaj sna, preskakanje srca (palpitacija), otežano disanje (dispneja), poremećaj osećaja gladi i apetita), otežano gutanje (disfagija), učestala žeđ, povraćanje, prolivi, opstipacija, poremećaji menstrualnog ciklusa i impotencija.

Danas se bolesti endokrinog sistema, naročito dijabetes, ubraja među najčešća oboljenja, i u stalnom je porastu. Istraživanja pokazuju da su ove vrste bolesti posledica modernog načina života, kao i povećanje broja spoljašnjih etioloških činilaca (posebno gojaznost, stres i fizička neaktivnost). Takođe, brojna istraživanja su pokazala da oko 50 % pacijenata ne zna da boluje od dijabetesa, što dovodi do ozbiljnog rizika ranog razvoja velikog broja komplikacija koje ova bolest nosi. Iza bolesti dijabetesa, odmah su po broju obolelih bolesti štitne žlezde, od kojih su dva najčešća poremećaja: pojačana funkcija, hipertiroidizam i snižen obim funkcije, hipotiroidizam.

Slične definicije